Ubuyobozi bw’Akarere ka Kirehe bwasabye inzego z’abagore kongera uruhare mu gufasha imiryango 24,532 iri muri gahunda yo kwikura mu bukene, binyuze mu kuyihuza n’amahirwe ahari, kuyigira inama no kuyifasha guhindura imyumvire kugira ngo ishobore kwiteza imbere ku buryo burambye.
Mu nama rusange y’inama y’Igihugu y’Abagore Karere ka Kirehe, yabaye ku wa Kane w’iki Cyumweru, yari ifite insanganyamatsiko igira iti: “Umuryango ushoboye, uhanga udushya, ubazwa inshingano: Umusingi w’iterambere rirambye”, Ubuyobozi bw’Akarere bwagize umwanya wo kuganira nabo kuri iyi ngingo.
Iyi nama yibanze ku ngingo zirimo iterambere ry’umuryango, gahunda yo kwikura mu bukene, kurwanya ubusinzi n’ingaruka zabwo, ndetse no gusuzuma ibyakozwe mu mihigo y’Inama y’Igihugu y’Abagore (CNF) ya 2025–2026 no gutegura ibikorwa by’umwaka wa 2026–2027.
Abaturage 24,532 bo mu Karere ka Kirehe bari muri gahunda yo kwikura mu bukene.
Gahunda yo kwikura mu bukene ni gahunda y’imyaka ibiri igamije gufasha imiryango itishoboye kugira ubushobozi bwo kwiteza imbere, binyuze mu guhindura imyumvire, kongera ubushobozi ndetse no kuyihuza n’inkunga n’amahirwe ahari, birimo igishoro n’amatungo, mu buryo bugamije gutuma imiryango igera ku rwego rwo kwigira.
Imibare yagaragajwe muri iyi nteko igaragaza ko Gahara ari wo murenge ufite umubare munini w’abari muri gahunda, 3,144, ugakurikirwa na Nyamugari 2,699, Mpanga 2,562, Kigarama 2,458 na Nasho 1,962.
Hari kandi Musaza 1,881, Gatore 1,837, Mushikiri 1,711, Mahama 1,565, Kirehe 1,468, Kigina 1,961 na Nyarubuye 1,284.
Ubuyobozi buvuga ko kugira ngo iyi gahunda igere ku ntego, hakenewe ubufatanye bw’inzego z’ubuyobozi, abagore, abaturage ubwabo, abikorera n’abandi bafatanyabikorwa.
Umuyobozi w’Akarere ka Kirehe, Rangira Bruno, yavuze ko Inteko Rusange y’Abagore yabaye umwanya wo kurebera hamwe uko abagore bakoresha amatsinda, amakoperative n’ibimina bafite, kugira ngo bafashe imiryango itishoboye kubona amahirwe yo kwiteza imbere.
Ati: “Muri bimwe twanarebaga harimo uko abadamu benshi bari mu matsinda, amakoperative n’ibimina, kandi tukaba tugifite umubare ukiri hejuru w’abari munsi y’umurongo w’ubukene muri gahunda ya graduation.”
Yakomeje avuga ko abagore bakwiye gufasha iyi miryango kumenya no gukoresha amahirwe atangwa n’inzego za Leta, abikorera ndetse n’ayavuka iyo abaturage bishyize hamwe.
Meya Rangira yavuze ko amatsinda y’abagore ashobora kugira uruhare rukomeye mu kwihutisha gahunda yo kwikura mu bukene, kuko hari aho bamaze gutera intambwe bagakora ishoramari rishingiye ku mafaranga bizigamira.
Ati: “Mu matsinda menshi twabonye aho bamaze kwigeza: hari amafaranga bashyira hamwe bagakora ishoramari ritandukanye, hakabaho uburyo bwo kwiteza imbere no guteza imbere umuryango mu mibereho. Ibyo byose hamwe n’izindi gahunda Leta yashyizeho zo kwikura mu bukene, dufatanyije n’abaturage muri aya matsinda, hari intambwe twakwiteza mu buryo bwihuse.”
Abagore bitabiriye iyi nteko bavuga ko biteguye kugira uruhare mu kumenya imiryango ikeneye ubufasha kurusha indi, kuyegera no kuyihuza n’amahirwe ashobora kuyifasha kwikura mu bukene.
Uzamukunda Angelique, utuye mu Murenge wa Musaza, yagize ati: “Icya mbere twabanje kugaragaza imiryango tuzaherekeza ikennye cyane kurusha iyindi. Twarayibonye, ni ibiri muri buri mudugudu. Nyuma yo kuyibona tugiye kuyegera tuyereke amahirwe dufite nk’abagore aho dutuye, nyuma dukomeze tunabafashe babashe gukora imirimo ibafasha mu kwivana mu bukene.”
Akomeza agira ati: “Icyo twakwizeza ubuyobozi ni uko abagore bashoboye kandi icyo bashatse bakigeraho. Uyu muhigo dufite icyizere ko nibura 90% tuzawugeraho, cyane ko abagore uyu munsi dufite n’umuhigo wo kwibumbura mu matsinda. Aho dufatanya, nitubereka amahirwe bafite, dufite icyizere ko bazafatanya mu bikorwa bose bagatera imbere.”
Namuhoranye Donatilla, utuye mu Murenge wa Mpanga, yavuze ko abagore bazagira uruhare mu kumenya imiryango iri muri gahunda yo kwikura mu bukene no kuyifasha gufata ingamba zijyanye n’ibibazo ifite.
Yavuze ko abagore bagiye kongera ubukangurambaga, bashishikariza imiryango gukoresha amahirwe y’akazi, kwizigamira mu bimina no gutangiza ibikorwa by’iterambere.
Ati: “Leta icyo igomba kubafasha ni ukubahuza n’amahirwe mu mirimo yagiye iboneka y’amaboko, mu mafaranga make tukabagira inama yo kugenda bizigama mu bimina bikazabafasha kwikura mu bukene, hanyuma hagira n’icyo Leta ibaha igahera aho bahereye.”
Ni ibiki bigaragaza umuryango uri mu bukene?
Muri gahunda yo kwikura mu bukene, hagenwa ibimenyetso bitandukanye bishobora kugaragaza ko urugo rufite intege nke mu mibereho n’ubushobozi bwo kwiteza imbere.
Muri byo harimo kutagira ibitunga urugo, kugira abana bashobora kugera mu mirire mibi, kutagira icyo umuryango ukora cyinjiza amafaranga, isuku nke n’umwanda, kubyara indahekana, kubura ubushobozi bw’ibanze bwo kwiteza imbere, amakimbirane ashingiye ku mutungo, kutagira gahunda y’ejo hazaza ndetse n’ubusinzi n’ingaruka zabwo.
Ubuyobozi bw’Akarere ka Kirehe busanga guhuza iyi miryango n’amahirwe yo kwiteza imbere, kuyigira inama no kuyiherekeza ari ingenzi kugira ngo inkunga cyangwa amahirwe ihabwa bitange umusaruro urambye.
Akarere ka Kirehe gakomeje gushyira imbere iterambere ry’umuryango, kongera ubushobozi bw’abaturage no kurwanya ibibazo bishobora kubasubiza inyuma, aho abagore basabwa kugira uruhare rugaragara mu gufasha imiryango kugera ku rwego rwo kwigira no kwihaza mu mibereho.
















